22 February, 2008

Historia Escuteiros Mundial / Baden Powell

Historia Escuteiros Mundial
Wainhira ita atu koalia kona ba Escuteiros ita sei la ses husi istoria moris foundador SCOUT mundial “ Lord Robert Baden Powell of Gilwell”. Tamba baseia ba nia esperensia maka hahu treinamento basiko ba Joven sira iha Inglatera. Formasaun ba joventude sira ne’e mak nakbelar sai Movimento Escuteiros Mundial.

Historia Baden Powell
Moris iha loron 22 Febreiro 1857 ho naran Robert Stephenson Smyth. Nia oan ba dala nen husi maun alin nain 8. Nia aman Profesor Savian Powell Dosente Geomenttika iha Universidade Oxford nebe mate wainhira Baden Paowell se ki’ik ho idade tinan 7.
Esperensia Baden Powell nebe fo influenza bo’ot ba aktividade Escuteiros barak mak interese hanesan:
· Tamba aman mate hela sei ki’ik nia hetan deit inan nia karakteristiku.
· Husi nia maun nia hetan esperencia berlayar, nani, akampamento, disporto, halimar piano ou violin no seluk – seluk tan.
· Baden Pawell nia lisan nebe ke matenek, kontentidu, komiko, gosta halimar instrumentlal musika, teatro, desporto, hakerek no deseino nebe nia kolega barak mak gosta nia.
· Esperensia iha India wainhira hanesan Assistente Letnan ba Resimento 13 Kavalery nebe suksesu tuir kuda nia ain fatin nebe lakon iha foho tutun no nia suksesu hanorin panca indra ba Kimbal O’Hara.
· Hetang serkula (terkepung) tiha husi Suku Boer iha sidade mafeking, Afrika Selatan durante loron 127 no falta hahasan.
· Esperensia manan funu kontra Kerajaan Zulu iha Afrika nebe hadau kalung manik Liurai Dinizulu nian.
Esperensia sira ne’e nia hakerek iha livro ”Aids To Scouting” nebe sai hanesan matadalan ba soldadu foinsae Inglatera nian atua halao penyelidik ho diak. William Smyth leader Boys Brigade iha Inglatera husu para Baden Powell fo treino ba nia membros tuir esperensia BP nian.
Tuir mai nia bolu Juventude hamutuk ema nain 23 husi Boys Brigade iha Inglatera, nia bolu ba halo akampamento no treinamento iha Ilha Browns Sea iha Loron 1-9 Augustus 1907. Iha Tina 1910 BP Pesiun husi militar no pangkat ikus Letnan Jendral. Iha tinan 1912 nia kaben ho Olave St. Clair Soames no iha oan nain 3. Iha hetan Titlo Lord husi Liurai George iha tinan 1929, BP mate iha loron 8 Janeiro 1941 iha Nyeri, Kenya, Afrika.

Historia Escuteiros Mundial
Iha awal tinan 1908 BP hakerek nia espereensia ba programa treinamento ba escuteiros nebe nia hari. Artikel nebe mak nia hakerek nia tau hamutuk hodi halo livro ida ho titlo “Scouting For Boys”. Livro ne’e naklekar lalais los iha rai Inglatera no mos nasaun seluk no ikus mai hari mos organizasaun movimento escuteiros nebe hahu ho mane deit. Iha tinan 1912 ho ajuda husi nia Alin feto Agnes hari orgnanizasaun escuteiros ba feto nebe ho naran Girl Guide nebe tuir habelar no halao husi nia kaben Olave.

Iha tinan 1916 hari grupo escuteiros ida ho idade Lobitos no naran CUB (Asu Fuik nia Oan) ho livro naran The Jungle Book hakerek husi Rudyard Kipling sai hanesan matadalan ba actividade lobitos. Livro ne’e koalia konaba Mowli labarik ida iha ai laran (Si Anak Rimba) nebe asu fuik mak hakiak. Depois iha tina 1918 BP hari Rover Scout ba sira nebe idade tina 17. Iha tinan 1922 BP publika nia livro “Rovering To Success” (Explora ba Suksesu). Livro ne’e koalia konaba oinsa Joven ida fose (dayung) nia bero ba to iha tasi kontenti.

F.M.C. Baden Powell, BP nia alin hahu halo kuinesemento ba Scout Air, (Nebe Indonesian nian naran Saka Dirgantara) No Warrington Baden Powell, kakak BP hahu halo kuinesemento ba Sea Scout (Escuteiros Tasi / Saka Bahari) wainhira besik fonu mundial II.

Iha tinan 1920 halao Jambore Mundial bad ala uluk iha Olympia Hall, London. BP Konvida Escuteiros husi nasaun 27 iha tempo neba halo mos tomada de pose ba Baden Powell sai nudar Chefe Escuteiros Mundial (Chief Scout of The World).

Tinan 1924 Jambore II iha Ermelunden, Copenhagen, Denmark.
Tinan 1929 Jambore III iha Arrow Park, Birkenhead, Inggris.
Tinan 1933 Jambore IV iha Godollo, Budapest, Hongaria.
Tinan 1937 Jambore V iha Vogelenzang, Blomendaal, Belanda.
Tinan 1947 Jambore VI iha Moisson, Perancis.
Tinan 1951 Jambore VII iha Salz Kamergut, Austria.
Tinan 1955 Jambore VIII iha sutton Park, Sutton Coldfild, Inggris.
Tinan 1959 Jambore IX iha Makiling, Philipina.
Tinan 1963 Jambore X iha Marathon, Yunani.
Tinan 1967 Jambore XI iha Idaho, Amerika Serikat.
Tinan 1971 Jambore XII iha Asagiri, Jepang.
Tinan 1975 Jambore XIII iha Lillehammer, Norwegia.
Tinan 1979 Jambore XIV iha Neishaboor, Iran maibe cancela tiha.
Tinan 1983 Jambore XV iha Kananaskis, Alberta, Kanada.
Tinan 1987 Jambore XVI iha Cataract Scout Park, Australia.
Tinan 1991 Jambore XVII iha Korea Selatan.
Tinan 1995 Jambore XVIII iha Belanda.
Tinan 1999 Jambore XIX iha Chili, Amerika Selatan.
Tinan 2003 Jambore XX iha Thailand.
Tinan 2007 iha Englatera no Celebra mos aniversari Escouteiros nia ba Tinan 100.

Iha Tinan 1914 BP hakerek matadalan ida ba kursu leader escuteiros (Pembina Scout) no foin bele realisa iha tinan1919. Husi ni akolega W.F. de Bois Maclaren, BP hetan rai ho luan naton iha Chingford nebe ikus mai uja ba fatin edukasaun ba lideransa escuteiros ho naran Gilwell Park.

Husi sumber Oin-oin.
Karno

No comments: